Please activate JavaScript!
Please install Adobe Flash Player, click here for download

Snovi mladih 17

15 list učenika OŠ „Čavnik“ Čava Ismet Erdić, po zanimanju akademski slikar. Rođen u Čavi, živi u Bosanskoj Krupi. Radi kao nastavnik likovne kulture u „Općoj gimnaziji“ Bosanska Krupa, OŠ „Otoka“ i OŠ „Čavnik“. Oženjen, otac dvoje djece. SM: Cijenjeni nastavniče, koristimo priliku da Vam se zahvalimo na izdvojenom vremenu za ovaj intervju koji ćemo objaviti na našoj web stranici i u ovogodišnjem broju školskog lista „Snovi mladih“. NASTAVNIK: Čini mi zadovoljstvo da odgovorim na Vaša pitanja i želim da kažem da konstantno pratim vaš rad preko web stranice. SM: Strip je povod za naš današnji razgovor. Možete li nam pojasniti taj pojam. NASTAVNIK: Strip, kao vid umjetničkog izraza, je prije svega likovni izraz u kojem se nizom slika priča određeni događaj. Strip je u suštini kombinacija više vrsta umjetnosti, kao što je filmska, likovna i književna umjetnost. Kao i film, stripovi poznaju sve žanrove. Strip ubrajamo u devetu umjetnost. SM: Kako se postaje strip- crtač? NASTAVNIK: Strip-crtač mora biti prilično svestran, znati pričati, znati kadrirati, postavljati scene. Nije rijetkost da su strip-crtači istovremeno i scenografi. Strip je vrlo kompleksan izraz upavo zbog toga što zahtjeva od autora jednu raznolikost, svestranost, dobro poznavanje crteža, vještinu... Strip-crtačem se postaje kvalitetnim i upornim radom i ljubavlju prema stripu. SM: Koji autori su imali najveći utjecaj na Vas? Uz koje stripove ste odrastali? NASTAVNIK: Više autora. Kao dijete sam pratio stripove talijanskog izdavaštva, kao što je crtač Zagora, Galieno Ferri, ali s aspekta likovnosti, francuski i belgijski stripovi su imali veću umjetničku vrijednost, i tu je Albert Uderzo, strip-crtač Asteriksa, ili Žan Žiro. Tu su još bili i Hugo Prat, Herman, Moebius, Wilhelm Bush i mnogi drugi. SM: Gdje se strip danas nalazi? NASTAVNIK: Strip kao medij je danas poprilično zapostavljen, jer su ga u drugi plan potisnule video-igrice. Danas imamo vrlo malo autora stripa, malo ljudi se bavi stripom zbog toga što je kompleksan kao medij. Vrlo malo je novih izdanja stripa, uglavnom su to reprinti starijih izdanja. SM: Nedavno je iz štampe izašla Vaša strip- knjiga. Recite nam nešto o tom projektu! NASTAVNIK: Strip-album „Iskrivljeni svijet“ je završen još 2001. godine i on je u suštini moj odgovor na ratna zbivanja, strahote rata, na „gluposti“ rata koje nikad ne prestaju. To je povezana priča iz sedam dijelova koja govori o ljudskim karakteristikama, kao što su pohlepa, licemjerstvo, rat. Strip je uspješno promovisan u Bužimu, Bosanskoj Krupi i Bihaću, a u planu je i promocija na Sajmu knjige u Skenderiji u Sarajevu. Ovaj album je doživio svoju distribuciju u Hrvatskoj, Srbiji i cijeloj Bosni i Hercegovini, od Banja Luke do Sarajeva. SM: Kome je namijenjen „Iskrivljeni svijet“? Ko su njegovi konzumenti? NASTAVNIK: Strip „Iskrivljeni svijet“ može konzumirati svako, može ga čitati učenik od 6. razreda osnovne škole, srednjoškolac i student, ali i odrastao čovjek. Kao i film, i strip se može posmatrati bukvalno, a može se čitati i između redova, tako da će vjerovatno doživljaji stripa biti različiti, ovisno o dobi čitača. Ako ga vi sad pročitate, razumjet ćete ga na jedan način, ali za deset godina doživljaj će biti sasvim drukčiji. SM: Ko su junaci „Iskrivljenog svijeta“? NASTAVNIK: To je veoma teško objasniti. Glavni junaci su Alma i Kruško, jedan par (djevojka i momak) koji doživljavaju transformaciju kroz život. Na kraju život tih junaka završava sretno, ali priča sama po sebi nema sretan završetak. Tu je ostavljen prostor čitaocu da zaključi da je smisao čovjekovog života vječita borba protiv zla jer će zlo biti prisutno dok je ovog svijeta. SM: Kakvi su Vaši planovi za skoriju budućnost i da li ljubitelji stripa mogu očekivati Vašu slijedeću strip priču? NASTAVNIK: Trenutno mi je najbitnije da ovaj strip što kvalitetnije promovišem, a nerealno bi bilo očekivati da u skorije vrijeme izdam još jednu strip – priču. Iako već imam dosta odrađenih stripova, naročito humorističnog sadržaja i karikaturalnih stripova koji mogu ići u štampu, vremena su takva da će morati sačekati još koju godinu da ugledaju konačno svjetlo dana. SM: Kao umjetnik, može li se živjeti od umjetnosti? NASTAVNIK: Vrlo teško, pogotovo u malim sredinama kao što je ova naša. Živimo u vremenu gdje je na površinu isplivao šund, i gdje imamo vrlo nepismenu publiku, koja ne razlikuje kvalitet od šunda. SM: Šta biste za kraj mogli poručiti mladim strip-crtačima? NASTAVNIK: Strip je jedan vrlo lijep medij , jedan vrlo kvalitetan likovni izraz kroz kojeg se može uistinu puno toga reći. Kao takav treba opstati jer su uz njega ranije generacije odrastale. Radite stripove. SM: Nastavniče, još jednom Vam hvala na vremenu kojeg ste izdvojili za nas i odgovorima koji su upotpunili naša znanja o stripu. NASTAVNIK: Hvala i Vama što ste pokazali interes za stripom i svaki put ću se odazvati vašem pozivu. RAZGOVARALI: Samed Dizdarević, Amina i Anita Kovačević Ismet ERDIĆ, profesor likovne kulture

Pregled